Prijelaz na zimsko računanje vremena događa se posljednje nedjelje u listopadu s glavnim ciljem štednje energije. Iako brojne studije ukazuju na posljedice tog čina na zdravlje, promjena od tzv. ljetnog vremena na zimsko događa se u velikom dijelu zemalja sjeverne hemisfere. Satovi iz cijele Europe vraćaju se jedan sat unazad prema direktivi o promjeni vremena. Taj je običaj bio obvezan u europskim zemljama od 1974. godine. Odlučili su primijeniti tu promjenu kako bi se bolje iskoristila sunčeva svjetlost i uštedjela potrošnja električne energije. 

KAKO TIJELO REAGIRA NA ZIMSKO RAČUNANJE VREMENA?

Iako je ova promjena vremena korisna, jer sunce ranije izlazi i time se proizvodi ušteda energije od oko 300 milijuna eura, također ima utjecaj na zdravlje i kvalitetu života. Takve nagle promjene utječu na tijelo i psihičko stanje, osobito kod ljudi koji su skloni anksioznosti ili depresiji. Zbog poremećaja od kojih pate, njihovo stanje je još intenzivnije u najkraćem danu nakon dugog ljeta, što potvrđuje istraživanje objavljeno u British Medical Journalu.

Osim toga, studija koju je vodio Mayer Hillman također potvrđuje da se satovi ne smiju pomicati jer to smanjuje provođenje vremena na otvorenom. Podaci pokazuju da bi eliminiranje promjene vremena imalo približno “300 dodatnih sati dnevnog svjetla za odrasle i oko 200 sati za djecu svake godine”. Promjena je također obično povezana s većom učestalošću prometnih nesreća, uzrokuje poremećaje spavanja utječući na cirkadijanski ritam i povećava osjećaj umora, razdražljivosti ili promjene raspoloženja. 

ZAVRŠETAK POMICANJA SATOVA?

Od samog početka, prijelaz iz ljetnog vremena na zimsko i obrnuto bio je predmet rasprave. Argument koji je uvijek išao u prilog vremenskoj promjeni bila je štednja energije.  Međutim, mnogo je vremena prošlo od teških godina nakon naftne krize i potrošnja više nije toliko povezana sa sunčanim satima. Ljudi su promijenili svoje navike i načine života, tako da je trenutno upitno ostaje li štednja energije dovoljno dobar argument da se pomicanje satova ukine.

U listopadu 2017. godine Europska komisija razmotrila je prijedlog skupine zastupnika Europskog parlamenta koji su željeli okončati promjenu vremena. Anketa je napravljena među državama i odlučeno je da svaka zemlja može slobodno odlučiti, želi li zadržati promjenu vremena ili uspostaviti službenu europsku vremensku zonu. Svaka država članica Europske Unije do travnja 2019. godine mora odlučiti želi li ljetno ili zimsko računanje vremena. Pomicanju sata se protivi više od 80 posto članica, a za konačnu odluku svake države EU pričekat ćemo još nekoliko mjeseci.

Facebook Comments