Jeste li ikada odlučili preuzeti kontrolu nad svojim postupcima, ali niste točno znali kako to učiniti? Pitanje kontrole u životnim pitanjima može zvučati opterećujuće i zahtjevno, no naglasak je na razlikovanju ispravnog i pogrešnog pristupa. Ako kontrolu promatramo kao nešto što možemo primijeniti isključivo na sebi i svejedno utjecati na kvalitetu vlastita života, onda ta riječ dobiva pozitivan predznak. Dr. William Glasser, utemeljitelj teorije izbora i realitetne psihoterapije, rekao je: „Kad bi svatko naučio da ono što je ispravno za mene, nije ispravno i za sve ostale, svijet bi bio mnogo vedrije mjesto.“ Slažete li se?
PRIHVAĆANJE KONTROLE NAD VLASTITIM POSTUPCIMA
Prema teoriji izbora ljudi sami biraju sve što čine i osjećaju. Nakon što prihvatimo takvo
razmišljanje, postajemo svjesni da posjedujemo veću kontrolu nad vlastitim životom nego što
smo mislili. Iako se izrazi poput ‘kontrole’ i ‘slobode’ najčešće promatraju kao dvije suprotne pojave, upravo kontrola nad vlastitim postupcima vodi ka željenoj slobodi.
Dr. William Glasser naglašava kako je informacija jedina stvar koju možemo dati drugima ili od
njih primiti. Ono na što možemo utjecati jest kako ćemo tu informaciju primiti i što ćemo s njom
napraviti. Vodeći se tom tvrdnjom, možemo utjecati na način na koji odabiremo razmišljati i ponašati se. Ako postanemo svjesni da smo odabrali o nečemu razmišljati na negativan način, naša osobna sloboda se već povećala jer sad znamo da možemo odabrati razmišljati o tome i na drugi način.
ODBACIVANJE KONTROLE NAD DRUGIMA
Teorija izbora bazira se na odnosima s drugima istovremeno se protiveći jednoj od najčešćih
zabluda, a to je mišljenje da znamo što je dobro za druge. Ono što vodi nezadovoljstvu je
pokušaj kontrole tuđih postupaka. Primjer za takvo ponašanje je svaka situacija u kojoj nam se ne sviđaju nečiji postupci, a taj netko može biti partner, dijete, roditelj ili poslodavac. U tom
slučaju pokušavamo promijeniti tuđe ponašanje na različite načine, vjerujući kako su tuđi
postupci ono što nas je učinilo nesretnima. Međutim, jedina osoba čije ponašanje možemo
kontrolirati smo mi sami. Nesreća proizlazi iz mišljenja da imamo pravo utjecati na druge da se
ponašaju kako mi želimo.
Kako bismo ostvarili bolji odnos s drugom osobom, potrebno je pokušati saznati od čega se sastoji njihov svijet i razmišljanja te naposljetku to i podržati. Slušanje umjesto kažnjavanja, ohrabrivanje umjesto ocjenjivanja, prihvaćanje umjesto okrivljavanja – sve su to kvalitete koje bismo mogli razviti kako bi naši odnosi s drugim ljudima bili ugodniji objema stranama. Zato sljedeći put, umjesto žaljenja postanite svjesni da imate potpunu kontrolu nad vlastitim mislima i pokušajte promijeniti način na koji gledate na stvari. Kada promijenite način razmišljanja, shvatit ćete da se i Vaše ponašanje mijenja u smjeru povećanja kvalitete života.
