Svaki roditelj svome djetetu želi samo najbolje i na sve načine ga pokušava priviknuti na zdravu prehranu. Svi napori katkad nisu dovoljni da dijete prihvati pripremljeni obrok i lijepo ponašanje za stolom. “Moj Marko jede samo tjesteninu!”, kaže majka malog Marka. “Imate sreće!, moja Lucija ne jede ništa bez ketchupa!”, dodaje druga majka. Sigurno ste se prepoznali u ovim rečenicama. Zapravo, nema roditelja koji nije prošao agoniju hranjenja. Svi pokušaji, zamolbe i povišeni tonovi  su uzaludni, jer dijete ne prihvaća ponuđeni obrok.  Zašto se kod većine djece pojavljuje ovaj obrazac ponašanja? 

EVOLUCIJA ČOVJEKA

Homo sapiens je u prošlosti naseljavao gotovo sve klimatske zone Zemlje. Od hranom bogatih tropa do oskudnog Arktika. Pritom je bio prisiljen otkrivati nove izvore hrane (energije) kako bi uspio preživjeti. To je bio vrlo opasan zadatak, jer je pronađena hrana mogla biti i otrovna. Kako su mogli znati koje su bobice jestive, a koje otrovne? 

Dakle, čovjek je morao biti izuzetno oprezan pri odabiru namirnica. Uspješnom obavljanju tog zadatka pomogle su neke od urođenih preferencija. Slatko, masno i hrana bogata bjelančevinama označavala je odgovarajuću prehranu punu energije. Gorko i kiselo je označavalo nešto nezrelo, pokvareno ili čak otrovno. Ove genetske predispozicije tisućljećima su nam omogućavale preživljavanje te ih posjedujemo još i danas.

Iako se današnje povrće okusom razlikuje od onog koje su konzumirali naši predci, za osjetljivo dječje nepce ono i dalje sadrži tragove gorkog okusa. Djeca odbijaju povrće na sve moguće načine, a većina roditelji to smatra neprikladnim ponašanjem. Otpor prema takvoj hrani je nesvjestan i urođen, a dijete će prije posegnuti za čokoladom nego za mrkvom. Posezanje za kalorijskim bombama u prošlosti je bilo vrlo smisleno – bile su trenutni bogat izvor energije koji je omogućavao preživljavanje do iduće konzumacije hrane, koja je mogla biti tek za nekoliko dana.

NEOFOBIJA- STRAH OD NOVOG 

Djeca su skeptična po pitanju konzumiranja novih namirnica. Žele obroke koji se sastoje od poznate hrane za koju su sigurni da je ukusna. Ovakvu pojavu opisujemo kao neofobija ili strah od novog. Neofobija je pomagala potomcima naših predaka u sprječavanju slučajeva trovanja hranom. Dok su o djeci brinule majke, ona nisu bila izbirljiva no to se mijenja kada djeca počinju hodati i istraživati okolinu koja ih okružuje. Majka više nije mogla kontrolirati što sve dospije u dječja usta te su tu ulogu preuzeli genetski uvjetovani mehanizmi – odbijanjem svega nepoznatoga. Djeca tek s vremenom od odraslih uče kako razlikovati dobre od loših namirnica. 

Neofobija kod djece između četiri i šest mjeseci je najslabije zastupljena (većina djece će pojesti sve što im se ponudi).  Od 18. mjeseca života djeca postaju izbirljivija u odabiru hrane. Za vrijeme kasnog dojenačkog i predškolskog doba neofobija postiže svoj vrhunac. Djeca odbijaju većinu nove hrane, kao i sve što je gorkog ili složenog okusa. Tek u razdoblju između osam i dvanaest godina djeca počinju ponovno eksperimentirati s različitom hranom te su otvoreniji u njenom odabiru. Znanstvenice Betty Carruth i Jean Skinner sa Sveučilišta Tennessee 2000. godine utvrdile su da se djeca koja su ekstremno izbirljiva jednako brzo razvijaju kao i sva ostala, zato roditelji ne trebaju brinuti i strepiti zbog namirnica koje djeca odbijaju.

VAŽNA PRAVILA ZA RODITELJE

Nemojte prigovarati, nagovarati ili prisiljavati dijete tijekom obroka. Time se stvara prevelik pritisak, a takav način ophođenja prema djeci djeluje kontraproduktivno. Kada želite uvesti neku novu namirnicu, postepeno je ponudite djetetu tijekom narednih dana. Motivirajte ga da isproba barem mali zalogaj i pohvalite ako na to pristane.

“Želim vidjeti prazan tanjur!”i slične naredbe pokušajte  izbjegavati. To je nezdrav i nepotreban način komunikacije koji neće donijeti nikakve promjene u prehrambenim navikama djece. Prisjetite se savjete svojih roditelja i ograničite unos kaloričnih namirnica i sokova, osobito prije obroka. Djeca najbolje jedu u društvu, pa takve prilike iskoristite da ponudite nešto novo i obogatite jelovnik vašeg djeteta.  

 

 

Foto: ©Unsplash

Facebook Comments