SVJETSKI DAN ŠTITNJAČE: MALA ŽLIJEZDA KOJA IMA VAŽNU ULOGU U TIJELU

Svjetski dan štitnjače se na globalnoj razini obilježava svake godine 25. svibnja pružajući priliku za širenje svjesnosti o poremećajima štitnjače i educiranju ljudi o tome što mogu učiniti da očuvaju zdravlje štitne žlijezde. Posvećen je svim ljudima s bolestima štitnjače, svima koji diljem svijeta proučavaju i liječe bolesti štitnjače i javnosti koja na taj način može doznati više o ovom organu i njegovoj ulozi.

RAD ŠTITNJAČE UTJEČE NA CIJELI ORGANIZAM

Štitnjača je mala endokrina žlijezda veličine oko pet centimetara koja svojim djelovanjem utječe na cijeli organizam. Smještena je s prednje strane vrata, a oblikom, zbog svoja dva režnja spojena u sredini, nalikuje leptiru. Štitna žlijezda sintetizira hormone T3 i T4, koji su nužni za pravilno funkcioniranje svih tkiva i organa i otpušta ih u krvotok te na taj način regulira sveukupni metabolizam.

Proizvodnju hormona T3 i T4 regulira hormon hipofize tireotropin (TSH). Ako štitnjača iz nekog razloga smanji izlučivanje T3 i T4, hipofiza proizvodi veću količinu TSH nastojeći stimulirati štitnjaču na pojačan rad. Ako štitnjača to ne može učiniti, razina TSH sve više raste, što može dovesti do gušavosti (povećanja štitnjače).

POREMEĆAJI I BOLESTI ENDOKRINOG SUSTAVA

Dva najčešća poremećaja funkcije štitnjače su hipertireoza (pojačana aktivnost štitnjače) i hipotireoza (smanjena aktivnost štitnjače). Simptomi bolesti štitnjače variraju od osobe do osobe i nerijetko se pogrešno povezuju sa stanjima kao što su trudnoća, menopauza ili depresija.

Za normalan rad štitne žlijezde i izgradnju hormona štitnjače neophodan je jod. Kod blagog do umjerenog manjka joda štitnjača hipertrofira kako bi mogla proizvoditi dostatnu količinu hormona pa dolazi do gušavosti. U slučaju većeg nedostatka joda nastaje miksedem, bolest štitnjače koja dovodi do hipotireoze.

Rak štitnjače je najčešća zloćudna bolest endokrinog sustava. Žene čine preko 80 % svih novih slučajeva u Europi, te 60 % smrti zbog raka štitnjače. Ova se bolest može pojaviti u bilo kojoj dobi; kod žena se češće javlja u četrdesetim i pedesetim godinama života, dok je u muškaraca češća u šezdesetim i sedamdesetim. Rizični čimbenici za rak štitnjače uključuju izlaganje ionizirajućem zračenju, obiteljsku anamnezu raka štitnjače, niski sadržaj joda u prehrani, neke rijetke nasljedne sindrome i ženski spol.

Budući da su bolesti štitnjače postale veliki javnozdravstveni problem širom svijeta, prevencija bolesti, očuvanje zdravlja štitnjače, pravodobna dijagnostika i liječenje predstavljaju najbolji način na koji možemo svi, i pacijenti i liječnici, bitno smanjiti globalno opterećenje ovim bolestima.