BOJANA BOGOJEVIĆ: 'LJUDI SVIH GENERACIJA ŽELJNI SU ZNANJA O KLIMATSKIM PROMJENAMA'

Klimatske promjene imaju širok utjecaj na ljudske i prirodne sustave, a njegove posljedice osjećaju se u svim dijelovima svijeta. Globalno zagrijavanje uzrokovano je efektom staklenika, prirodnim procesom u kojem atmosfera zadržava dio sunčeve topline, omogućavajući Zemlji da održi potrebne uvjete za život domaćina. Problem je što svakodnevne ljudske aktivnosti maksimiziraju efekt staklenika, uzrokujući da se temperatura planete znatno poveća. Agencije u SAD-u, Europi i Japanu analizirale su povijesne temperaturne podatke i došle do istog zaključka: prosječna temperatura na površini Zemlje porasla je otprilike 0,8 stupnjeva Celzijevih od početka 20. stoljeća.

Satelitska promatranja od 70-ih godina prošlog stoljeća, pokazala su zagrijavanje u donjoj atmosferi. Oceani se zbog zagrijavanja šire, a razina mora raste. Globalna razina mora porasla je za 25 centimetara u 19. i 20. stoljeću, a uzrokovana je toplinskim širenjem oceana. Klimatske promjene utjecale su na količinu ledenjaka širom svijeta koji u prosjeku gube led od 1970. godine, a u nekim područjima to smanjuje količinu dostupne slatke vode. Toplinski valovi postali su sve duži i češći diljem svijeta tijekom posljednjih 50 godina, posebno u Europi, Aziji i Australiji.

Mnoge kopnene i morske životinjske vrste morale su pomaknuti svoje zemljopisne domete kao odgovor na toplije temperature. Do sada je nekoliko izumiranja povezano s globalnim zagrijavanjem, poput određenih vrsta žaba u Srednjoj Americi. Sve navedeno ukazuje na klimatske promjene koje su prisutne u svim sferama života na Zemlji. Ljudski utjecaj na globalno zagrijavanje je neupitno, kao i njegova uloga u daljnjem djelovanju i sprječavanju klimatske krize.

O temi klimatskih promjena razgovarali smo s Bojanom Bogojević, diplomiranom pravnicom i stručnjakinjom za pravne aspekte korporativnog upravljanja, te jedinom certificiranom edukatoricom za klimatske promjene u Srbiji i regiji. Osim uspješne karijere u području prava, dvije objavljene knjige, više od 50 napisanih stručnih tekstova na brojnim portalima u Srbiji i regiji, također je autorica posjećenog bloga o pravu i korporativnog upravljanju.

Surađuje s brojnim medijima kao što su vodeća izdavačka kuća u Srbiji Adria Media Group i web portal Yumama. Aktivna je korporativna i pravna savjetnica domaćim i stranim tvrtkama te brojnim sveučilištima. Njezino zalaganje na području ljudskih prava i rodne ravnopravnosti prepoznato je diljem svijeta, a dobitnica je i počasne nagrade Women’s Empowerment Humanitarian Award. Na dan kada se cijeli svijet pridružuje globalnom prosvjedu za očuvanje planete Zemlje, Bojana je s nama podijelila važne podatke i savjete kako zajednički možemo djelovati protiv globalnog zagrijavanja.

Iako ste po struci diplomirana pravnica i specijalistica za pravne aspekte korporativnog upravljanja, biografiju ste nedavno obogatili novim zvanjem: UN Accredited Climate Change Teachers. U kojem trenutku ste odlučili da Vaša profesija i životna borba postanu klimatske promjene?

Znate kako je u svijetu korporativnog upravljanja sve povezano, tako su ciljevi održivog razvoja neodvojivi dio ako zaista želimo težiti održivosti. Samim time od kada je 01. 01. 2016. godine 17 ciljeva održivog razvoja stupilo na snagu, ja sam aktivno počela zagovarati i boriti se za iste. Nisam izabrala samo klimatske promjene koje su cilj održivog razvoja broj 13 ( SDG13) već i rodnu ravnopravnost i još nekoliko drugih, no sada je naglasak na klimatskim promjenama. Posebno mi je drago što moje zalaganje i posvećenost nije ostalo neprimijećeno. Naime, 13.09.2019. sam dobila međunarodnu nagradu “Special Award 2019“ – Books for Peace – za važnu ulogu u zaštiti svijeta i zemlje kroz društvenu predanost klimi”.

Jedina ste certificirana edukatorica za klimatske promjene u Srbiji i regiji, te svakodnevno pozivate na suradnju i ističete važnost edukacije u području klimatskih promjena. Prepoznaje li Srbija važnost ove tematike?

Da budem iskrena, u medijima se dosta govori o ekologiji. Mladi su pokrenuli ‘Climate strike’ aktivnost, ja sam do sada uspjela objaviti tekst o važnosti edukacije iz ovog složenog područja u osam medija, od kojih je jedan u Bosni i Hercegovini, a Vama hvala što ste prepoznali značaj teme, pružili mi mogućnost da govorim i da se zajedno zalažemo za SDG13. Osim navedenih tekstova, za Adria Media Group sam snimila dva edukativna podcasta i održala jedno javno predavanje koje je bilo izuzetno posjećeno, što mi je bilo pokazatelj da su ljudi svih generacija željni znanja.

Želim zahvaliti Brainz televiziji, jedinoj koja je prepoznala važnost teme i snimila emisiju posvećenu klimatskim promjenama i mom radu. Također mi daje snagu to što dobivam mailove i poruke putem društvenih mreža u kojima ljudi pitaju kako me mogu podržati i slijediti. Nažalost, naišla sam i na puno zatvorenih vrata i neodgovornih e-mailova. Na moje veliko iznenađenje, mnogi od njih su međunarodne organizacije, fondacije i nevladine organizacija koje zagovaraju ciljeve održivog razvoja.

U Srbiji i zemljama zapadnog Balkana, ne postoji školski predmet, niti bilo koja vrsta edukacije koja se tiče klimatskih promjena. Koje države su uvele nastavu iz klimatskih promjena, te koliko ju dugo već provode?

Tako je, na našem području ne postoji edukacija od akreditiranih edukatora, a budući da sam jedina, tu informaciju bih sigurno znala. Moji kolege koji su prošli istu akademiju, te imaju diplomu jednaku mojoj, predaju čak i na Sveučilištima u Engleskoj, UAE i Italiji. Svi su počeli od rujna 2019.godine, što je samo mali prikaz raznolikosti zemalja.

Kompleksnost same teme klimatskih promjena je vrlo složena, a u tekstovima osim vidljivih promjena poput topljenja ledenjaka, ekonomske krize i utjecaja klime na biljni i životinjski svijet, ističete i ostala važna područja kojima će planeta Zemlja biti pogođena. Koja sva područja života su direktno ugrožena klimatskim promjenama?

Dobro ste primijetili, tema je izuzetno kompleksna i široka. Ne bih željela plašiti čitatelje, ali klimatske promjene pogađaju sve sisteme: eko-sisteme, urbane sredine, ekonomske sisteme, socijalne sisteme i najvažnije od svega, ljude. Nemilosrdno bez diskriminacije utječu na poljoprivredu, količinu vode za piće i na ono najvažnije, što ne cijenimo dovoljno dok ga imamo, a to je zdravlje.

Zbog skepticizma i neznanja ljudi često sumnjaju u medijske navode i znanstvena istraživanja koja govore o globalnom zatopljenju i promjeni klimatskih uvjeta u kojima živimo. Kako je zagrijavanje Zemlje utjecalo na svijet do sada, a što sve možemo očekivati u budućnosti?

Ljudi nisu krivi, jer im kvalitetnu edukaciju nitko nije omogućio. Kada im se lijepo objasni, skeptici se u najmanju ruku zamisle i počinju istraživati. Ne možete ostati ravnodušni pred podatkom da je uslijed zagađenosti zraka, 661.000 djece mlađe od 5 godina izgubilo život od 2012. godine. Također, više od pola milijuna djece živi u zonama kojima prijeti izrazita opasnost od poplava, a njih skoro 160 milijuna u područjima visoke ili izrazito visoke suše. Kad Vas suočim s ovim podacima zamislite što nam se sprema, ako se još više opustimo, ako povjerujemo da imamo vremena i da je to problem koji ostaje u tuđem dvorištu.

Kakvu je ulogu odigralo sunce u klimatskim promjenama u posljednjim desetljećima i što bi se dogodilo kod drastičnijih zagrijavanja Zemlje za nekoliko stupnjeva Celzijevih?

Na prvom mjestu je bitno objasniti pojam globalnog zatopljavanja, a ono se odnosi na zagrijavanje planete, zasnovano na prosječnoj temperaturi na cijeloj površini Zemlje. Sunce i višak emisije plinova s efektom staklenika dovode do povećanja temperature i zadržavanja topline u zemljinoj atmosferi, što u konačnici dovodi do globalnog zagrijavanja.

Obuhvaća i promjene poput topljenja velikih količina leda i snijega na Grenlandu, Arktiku i Antarktici, planinskim ledenjacima, povećanju nivoa mora i oceana, promjene u dinamici cvjetanja biljaka i cvijeća te pojavu ekstremnih vremenskih uvjeta.

Ako se drastičnije zagrijemo, a to je sve preko 2 stupnjeva Celzijevih, uz stalni porast stanovništva, zaista ćemo svjedočiti katastrofalnim scenarijima iz holivudskih blockbustera u kojima se ljudi bore za hranu i vodu. Nedostatak vitalnih elemenata za život prvo dovodi do migracija, a naposljetku do sukoba.

Kako možemo spriječiti daljnju klimatsku katastrofu na Zemlji i koji su to mali koraci koje svakodnevno možemo napraviti kako bi pridonijeli nužnoj promjeni?

Ono što je potrebno učiniti jest da stanovništvu pružimo kvalitetnu edukaciju, jer jedino kada nešto razumijemo, onda shvaćamo i neophodnosti zalaganja za isto. Da podržimo aktivnosti koje su usmjerene na edukaciju i preuzimanje aktivnosti za ograničenje plinova s efektom staklenika. Dok se ne dogodi da prepoznamo važnost i neophodnost edukacije iz područja klimatskih promjena postoji nekoliko stvari koje svatko od nas može poduzeti:

1) smanjite trajanje tuširanja

2) nosite platnene vrećice u kupovinu

3) koristite boce koje se mogu više puta upotrebljavati

4) gasite svjetlo kada vam nije potrebno

5) manje vozite

6) kupujete lokalno voće i povrće

7) ne koristite energiju uzalud

8) kupujete Second Hand odjeću

9) reciklirajte

10) jedite manje govedine

11) ne stvarajte divlje deponije

12) čuvajte prirodu

13) povećavajte količinu zelenila

14) ne krčite bespotrebno šumu

Ovo su samo neke od aktivnosti koje se možda čine mizernima, ali kada bi se globalno sprovele značile bi mnogo.

Kao jedan od najvažnijih ciljeva održivog razvoja, klimatske promjene su prioritetni globalni problem na koji treba skrenuti pažnju. Kakvi su Vam planovi po pitanju edukacija, suradnja i daljnjeg djelovanja u području klimatskih promjena?

Hvala Vam na ovom pitanju. Najviše bih voljela kad bi naša regija u ovome nastupila zajednički, jer htjeli mi to priznati ili ne, CO2 ne poznaje granice. Da jednom u nečemu budemo složni, budemo prvi, što nam je najveći i najvažniji ispit naše budućnosti te budućnosti generacija koje dolaze iza nas.

Nastavit ću pisati, gostovati gdje me pozovu, boriti se i kucati na sva vrata, te dijeliti svoje znanje gdje prepoznaju njegov značaj. Bitno je da se u edukaciju uključe svi, pa zašto i team building u kompanijama ne bi bio korišten za edukaciju iz klimatskih promjena? Kada se nešto hoće napraviti, uvijek se nađe način. U suprotnom se nađe razlog ili još gore, ne odgovori se na e-mail.

Vjerujem da sve dok ima ljudi kao što ste Vi i drugih koji su do sada podržali naše društvo, postoji šansu da preživimo. Poznavajući povijest, a i Vaši čitatelji također, znamo da je čovječanstvo puno puta izmijenjeno uslijed utjecaja ekstremnih klimatskih katastrofa. Pitanje koje si moramo postaviti jest – mislimo li zaista da smo sa sadašnjim ponašanjem u stanju preživjeti sljedeće?

Reportažu za Brainz televiziju ‘Eco budućnost’ možete pronaći na linku.

Prati nas na Instagramu & Facebooku