Norveška je država koja se nalazi na samom sjeveru, a u prosincu bilježi iznimno kratke dane. Dnevnog je svjetla vrlo malo, prevladavaju surovi uvjeti, a zime su obilježene debelim snježnim pokrivačem i vrlo niskim temperaturama. Iako zvuči pomalo depresivno, božićno vrijeme je jedno od najljepših i najčarobnijih razdoblja u ovoj sjevernoj zemlji.
Kako bi osvijetlili ove mračne dane, Norvežani rano kreću s blagdanskim pripremama. Početkom prosinca (često i ranije) počinje se s ukrašavanjem. Domovi, trgovi i ulice ukrašavaju se raznim lampicama i svjetlucavim dekoracijama. Lampica ima toliko da osvijetle i najtmurnije dane. Peku se kolači, kupuju se pokloni i posjećuju se koncerti i sajmovi koji bude onaj dobro nam poznati božićni duh.
Toplina doma, vatra u kaminu, topla pića, hrana, a pogledate li kroz prozor – pahulje snijega neumorno padaju. Djeca se smiju, a radost im ispunjava srce. Baš kao i u našoj tradiciji, Božić je obiteljski blagdan, cijela se obitelj okuplja kako bi zajedno proveli ovaj čarobne dane.
Ako nisu u vlastitim domovima, Norvežani božićno i predbožićno vrijeme često provode u takozvanim «hytte» – vikendicama (najčešće negdje u prirodi), gdje je jedna od omiljenih aktivnosti, naravno – skijanje. Naime, ovaj sport, tj. vještina Norvežanima je, kako kažu mnogi, urođena. Svatko u Norveškoj skija. Ono što je pomalo iznenađujuće, Badnjak je centralni događaj (24. prosinac), a ne sam Božić (25. prosinca).
MALI BADNJAK 23. PROSINAC
Dan prije Badnjaka kiti se božićno drvce. Djeca peku medenjake i od njih grade kućice (gingerbread house). Kao desert/slastica jede se «risengrynsgrøt» – puding od riže sa šećerom, cimetom i maslacem. Kako bi stvar bila zanimljivija, u jednu od porcija sakrije se badem.
Onaj tko u svojoj porciji pronađe badem kao nagradu dobiva svinju od marcipana! Naime, svinja je u mnogim tradicijama simbol sreće. Svinjice od marcipana simboliziraju sreću i blagostanje. Čak postoji i riječ «heldiggris» koju doslovno možemo prevesti kao: (ti) sretna svinjo! Naravno, ovo nikako nije pogrdan izraz, upravo suprotno.
BADNJAK 24. PROSINAC
Badnjak je glavna svečanost božićne tradicije. Oko 17 sati božićna zvona pozivaju na okupljanje obitelji oko večere. Večera se poslužuje između 17 i 20 sati. Pokloni za užu obitelj i bliske prijatelje postavljaju se ispod jelke. Nakon večere običaj je da se hoda (u krug) oko božićnog drvca te se zatim otvaraju pokloni. Moguće je da u posjet dođe i sam Djed Mraz. Najčešće to bude tata ili netko od članova obitelji kako bi razveselio one najmlađe.
BOŽIĆNA HRANA, PIĆE I DESERTI
Najčešće jelo koje je moguće pronaći na blagdanskom tanjuru su «ribbe» – svinjska rebarca ili svinjska potrbušina. Jednako zastupljena jela su i «lutefisk» – riba u lužini koja ima specifičan miris i «pinnekjøtt» – dimljena janjeća rebarca. Na tanjuru je jednako tako moguće pronaći i kuhani bakalar, pečenu šunku ili «kalkun» – puricu.
Piće koje se često poslužuje u ovom periodu je «gløgg» – ekvivalent našem crnom kuhanom vinu. U Norveškoj je na snazi dosta rigorozan zakon o alkoholnim pićima. Alkohol se u trgovinama ne prodaje iza 18 sati, štoviše, police s alkoholom prekrivaju se zastorima te ne možete ni vidjeti što je u ponudi.
Jednako tako, alkohol je poprilično skup. Vjerojatno zbog svega navedenog Norvežani preferiraju bezalkoholnu inačicu ovog božićnog pića. No, nisu sve lađe potonule, postoji i «juleøl» ili božićno pivce.
Foto: © Danielle Keller (Wikimedia Commons)
ŠEĆER DOLAZI NA KRAJU
Ovo je period istinske šećerne rapsodije! Slatkiši su imperativ i obilježje mnogobrojnih božićnih tradicija što nas sve jako veseli. Tradicionalne slastice poput prženih badema i glaziranih (šećernih) jabuka danas se rijetko spremaju kod kuće. Najčešće se u njima uživa šetajući božićnim sajmovima, a moguće ih je kupiti i u trgovinama.
«Pepperkake» je Norvežanima među omiljenim slatkišima. Radi se zapravo o norveškoj verziji gingerbread cookieja kojih se u ovom razdoblju proda na tone! Vrlo jednostavan keksić koji savršeno pristaje uz kavu ili čaj. Ranije spomenuti «gingerbread house» na početku služi kao dekoracija, a na kraju blagdanskih svečanosti kućica se razbija, uništava i jede!
Foto: © Adela Kupres
Iako marcipan većini ljudi nije među omiljenim okusima, Norvežani ga doslovno obožavaju.Svake se godine enormne količine marcipana prodaju u blagdanskom periodu. Jedan od proizvođača marcipana – Nidar, tvrdi kako se pojede više od 40 milijuna čokoladica i figurica od marcipana. Prosinac je uistinu jedan od najčarobnijih mjeseci u ovoj zemlji na dalekom sjeveru. Ta se čarolija nastavlja i nakon Nove godine, sve kako bi se ovaj bajkoviti ugođaj čim duže održao.
God Jul! Sretan Božić!
