‘ODUVIJEK ME ZANIMALO KAKO JE NETKO OSMISLIO BUDUĆNOST’

Svi smo barem jednom sanjali o teleportaciji i putovanju kroz vrijeme. Otkrivanje novih svjetova i odlazak u budućnost, omogućen je kroz znanstveno-fantastičnu kinematografiju i književnost. Davne 1818. godine izašao je roman engleske književnosti Mary Shelley “Frankenstein” koji se smatra polaznim izvorom književne znanstvene-fantastike. Dvije stotine godina kasnije, dočekali smo roman još jedne žene koja je doprinijela znanstveno-fantastičnoj književnoj sceni. Radi se o spisateljici Snežani Kanački i njezinom prvom romanu ‘Polaris- Poslednji grad‘.
 
Snežana Kanački, rođena je 1987. godine u Beogradu. Studirala je biomedicinu na Mašinskom fakultetu u Beogradu, a trenutno završava prekvalifikacijske studije na tehničkom fakultetu Mihajlo Pupin u Zrenjaninu. S književnošću se upoznala kroz pisanje kratkih priča, od kojih je jedna objavljena u zborniku Najkraće kratke priče (izdavač Alma). Bavila se glazbom, svirala gitaru u punk bendu, te pjevala u zboru Abrašević i Lola. Pisci koji su ostavili najveći dojam na mladu spisateljicu su Den Simons, Robert Heris, Aleksandar Mandić i Nebojša Petković.
 
Želja da na domaćoj književnoj sceni ostavi svoj trag i doprinese znanstveno- fantastičnoj literaturi tema je nedavnog razgovora sa spisateljicom Snežanom Kanački. Roman Polaris- Poslednji grad možete naručiti na službenoj web stranici Nova poetika, Makart i Facebook stranici Polaris- Poslednji grad Snežana Kanački. 
 
Nedavno si objavila svoj prvi roman Polaris- Poslednji grad, znanstveno- fantastične tematike. O čemu se radi u romanu ovako značajnog naslova? 
 
Hvala na ovoj prilici koju ste mi pružili. U mom romanu govori se o budućnosti, o svetu kakav sam zamislila u 28. veku. U srcu priče je i ljubav dvoje mladih u vremenu kada su društvene mreže bile davna prošlost. Ljudi su pronašli svoj dom na jedinom kontinentu koji je opstao nakon poplava i ratova koji su usledili tokom minulih vekova. Takođe se pominju i čudovišta iz legende koja žive u planinama na Južnom polu. 
 
Svijet prolazi kroz niz klimatskih i političkih promjena što ostavlja duboki trag na čovječanstvu. Znanstveno- fantastični romani apokaliptičnog sadržaja uvijek su imali svoju publiku. Kada si se zainteresirala za navedeni žanr?
 
Volim da gledam filmove i čitam knjige tog žanra. Oduvek me je zanimalo kako je neko osmislio budućnost, šta nas čeka u narednim vekovima, kao i igranje sa naučnim činjenicama u svojstvu književnosti. 
 
Prije devet godina u Beogradu je prvi put održana konvencija znanstvene fantastike „SFTerrakon 2009“, u organizaciji Udruge građana ljubitelja naučne fantastike „Sci&fi“. Slično događanje održano je 2010. godine i u Sarajevu. Kakav je interes za znanstvenu fantastiku u Srbiji?
 
Rekla bih da interesovanje raste, ali opet su ljudi nekako skeptični kada je u pitanju domaće delo. Nadam se da ću uspeti da zainteresujem širu javnost za dela koja se bave futurističkom tematikom. 
 
Koliko je trajao proces nastanka romana i potraga za izdavačima u Srbiji? Jesi li uspjela ostvariti suradnju s nekom hrvatskom nakladničkom kućom?
 
Proces sa srpskim izdavačem je bio kratak i veoma uspešan, kroz par nedelja smo uspeli da postignemo dogovor. Što se tiče hrvatskih, u toku su pregovori sa jednom kućom i iskreno se nadam pozitivnom odgovoru. 
 
Prošlo je gotovo dva mjeseca od izdavanja romana prvijenca. Kako si zadovoljna s dosadašnjim interesom publike i medija?
 
Ne znam da li je u pitanju početnika sreća ili je roman zaista dobar u smislu da se ljudima dopada priča. Svaka objava u smislu recenzije je bila pozitivna, i sa dosta pohvala. Bilo je tu i konstruktivnih kritika, i svaka je dobrodošla. Hvala svima koji su uzeli roman na čitanje i preneli svoj iskren utisak. Samo mi je krivo što mediji poput televizije nisu zainteresovani za pružanje prilike da se dođe do javnosti, ali možda je još rano za tako nešto. 
 
Za ljude koji tek ulaze u svijet znanstvene fantastike i žele naučiti nešto više o tome, koju literaturu preporučuješ?
 
Preporučujem dela Den Simonsa i Isaka Asimova. Oni su u tom svetu godinama i imaju već svoju armiju obožavatelja koji znaju šta vredi. 
 
S pretpostavkom da je prvi roman tek početak tvoje književne karijere, možeš li nam otkriti planove za sljedeću godinu?
 
U toku je završavanje drugog dela sage o Polarisu, nadam se da će biti objavljen na proleće 2019. godine. Priča ide unazad, govori o mreži koja je uništila svet u 23. veku.