Jedna od najvećih prednosti današnjeg doba je mogućnost samostalnog učenja stranih jezika. Zahvaljujući velikom broju dostupnih elektroničkih udžbenika, digitalnih rječnika i ostalih nužnih materijala za takav hrabar pothvat, sve više ljudi se odlučuje za učenje novog jezika. Umjesto odlaska u školu stranih jezika, svoje slobodno vrijeme koriste za ponavljanje gramatičkih pravila i učenje novih riječi.
Bez obzira na godine učenja nekog jezika, slaganje jednostavnih rečenica i dalje može predstavljati veliki izazov. Pritom nije pogrešan odabir samostalnog učenja stranih jezika, nego metoda koju koristite. Samostalno učenje stranih jezika daje gotovo iste rezultate kao i pohađanje tečaja stranih jezika ili rad s privatnim instruktorom, ali samo pod jednim uvjetom. Uvijek obratite pažnju na četiri osnovne sastavnice svakog jezika – čitanje, slušanje, pisanje i govornu interakciju.
Ono što može predstavljati prepreku prilikom samostalnog učenja stranih jezika su poteškoće sa samodisciplinom i koncentracijom, ali i zaboravljanje da samo svakodnevna upotreba jezika na aktivnoj i pasivnoj razini možemo napredovati. Pod aktivnim služenjem jezikom podrazumijeva se pisanje i pričanje, tj. samostalna primjena onoga što smo naučili pasivno, čitanjem i slušanjem. Srećom, danas je uz malo kreativnosti vrlo lako naći načine za usavršavanje svakog od četiri navedena koraka učenja jezika.
TEMATSKI OKVIRI
Jedan od konačnih ciljeva učenja stranog jezika je što slobodnije slaganje rečenica. Budući da se rečenice sastoje od riječi, prije svega moramo imati dovoljno širok rječnik, kako bismo se mogli snaći u što više tematskih područja. Upravo nam tematska područja olakšavaju proces učenja, jer svaka riječ s obzirom na svoje značenje stoji u nekom odnosu prema drugoj riječi. Na primjer, riječ žlica lako povezujemo s riječju tanjur jer pripadaju tematskom okviru kuhinja, i često ćemo ih koristiti upravo tako (Donesi žlicu iz kuhinje i pojedi juhu u tanjuru). Učenjem riječi stranog jezika unutar određenih tematskih okvira pomažemo našem mozgu da stvori što bolje poveznice između novih riječi i dugoročno ih zapamti. Pritom je važno imati na umu da je novu riječ potrebno pročitati, čuti, napisati i izgovoriti nekoliko puta kako bi postala automatizirana i spremljena u dugoročno pamćenje.
KONTEKST U SREDIŠTU
Većina nas se prije ili poslije susrela s metodom izrade tablica, u kojima se s jedne strane nalazi riječ na stranom jeziku, a s druge njezin prijevod na materinji jezik. Iako stvaranje tablica na prvi pogled olakšava povezivanje različitih riječi u mozgu, takva metoda nije u potpunosti djelotvorna. U većini slučajeva dolazi samo do kratkotrajnog pamćenja redoslijeda riječi u tablici, a ne do učenja njihovog značenja.
Zato je naglasak bolje staviti na rečenicu, u kojoj ćemo tu riječ upotrijebiti. Samo zato što znamo da njemačka riječ das Haus znači kuća, ne znači da ćemo ju točno koristiti u rečenicama koje ćemo s njom graditi. Dakle, trebali bismo pronaći rečenicu, u kojoj se pojavljuje nova riječ i koristiti je kao primjer za primjenu. Tako stavljamo kontekst u središte, a time i uporabu određene riječi. Za razliku od učenja uz pomoć tablice, pažnju pridajemo značenju riječi, a ne njezinom prijevodu. Često se iz same rečenice, kao i korijena riječi, može naslutiti njezino značenje.
RAZNOLIKOST MATERIJALA
Ponavljanje je ključan dio učenja stranih jezika, u kojega također treba uložiti dovoljno vremena i pažnje. Ukoliko smo nove riječi iz određenog tematskog područja učili na temelju nekog teksta, isto tematsko područje možemo naći i u drugom obliku, kao što je video sadržaj. Uključivanjem videa u učenje imamo velike šanse čuti riječi koje smo ranije pročitali. Tako smo prošli gotovo sve vježbe za pasivno i aktivno korištenje jezika: pročitali smo novu riječ, zapisali je u rečenici s primjerom za primjenu, a nakon toga smo ju i čuli.
Još nam preostaje napisati kratak sadržaj o pogledanom video sadržaju ili porazgovarati s izvornim govornikom putem neke mobilne aplikacije na temu, kojom se trenutno bavimo. Konstantnim ponavljanjem materijala utvrđujemo ono što već znamo, ali zapostavljamo ono najbitnije – kreativnost. Jezik je kreativan, daje nam mogućnost stvaranja bezbroj jedinstvenih rečenica, koje nitko prije nas još nije upotrijebio na taj način.
Korištenjem raznovrsnih materijala za učenje možemo utjecati na svoju motivaciju i potaknuti vlastitu jezičnu kreativnost. Da bi naučili novi jezik, potrebno je uložiti vrijeme, predanost i pažnju. Pritom ne mislimo samo na usvajanje novih riječi i gramatičkih pravila, nego otkrivanje različitih metoda samostalnog učenja. Ponekad se samostalno učenje može činiti nemogućim, ali uz pomno planiranje i korištenje povjerljivih izvora, prepreke ne postoje.