Bubrezi filtriraju otpadne materije iz krvi i izlučuju ih preko mokraćnog mjehura kao mokraću. Dnevno kroz bubrege prolazi oko 200 litara krvi iz koje se uklanja otprilike dvije litre toksina, vode i otpadnih tvari. Kao i jetra, i bubrezi imaju visoki vitalni kapacitet pa se tek kod težih oštećenja javljaju prvi simptomi. Osjetljivi su na prisustvo teških metala u vodi i hrani, a oštetiti ih mogu i lijekovi te antibiotici.

Prije nego što počnete drenažu jetre trebali bi poraditi na bubrezima. Zašto? Zato što je bubreg organ koji prethodi jetri u procesu kolanja tvari, ako je bubreg slab – jetra nema dovoljno snage obavljati svoj „posao”. Poznata uzrečica „ideš mi na jetru” odaje emocije ljutnje i bijesa, dok su bubrezi organi kojima se pripisuje osjećaj straha (pomokriti se od straha).

Drenažu bubrega korisno je izvršiti kod sljedećih bolesti: reumatoidni artritis, artroza, giht, urogenitalnih infekcija, povišeni krvni tlak, u fazama oporavka kod dijareje, kod kroničnog umora i stresa. U drenaži bubrega se koristi: poljska preslica (equisetum arvense), list koprive (urtica dioca), list breze (betula sp. ), borovica (juniperus communis).

KOPRIVA

Botanički podaci
Biljka: Urtica dioica
Ljekarnički naziv: Folium Urticae
Porodica: Urticaceae (Koprive)
Ima je po cijelome svijetu (izuzev artičkih i tropskih predjela).

ZAŠTO NAS PEČE?

Finim hipodermalnim iglama u našu kožu ispušta tvari koje nas iritiraju. U iglicama se nalazi koktel od histamina (molekule zbog koje neki kišu od peludi), a izaziva plikove. Sadrži i serotonin-hormon sreće, no, na našu žalost, lokalno nam on izaziva bol. Sadrži i leukotriene koji izazivaju lokalnu upalu te izrazito puno minerala, ponajviše željeza i to onog biorazgradivog kojeg organizam može iskoristiti (za razliku od onog koji se ne može apsorbirati, a najčešće je u tabletama).

Željezo je uz druge minerale ključni faktor koji pomaže u prevenciji proljetnog umora. Kopriva sadrži i obilje kalija (zajedno sa maslačkom je najveći izvor tog minerala) što je posebno važno za ljude koji su na diureticima (osobe koje dugo vremena piju lijekove za visoki tlak, srce, zadržavanje vode u organizmu i sl) te za ljude koji imaju migrene i druge oblike spazma. Sadrži i vrlo velike količine kalcija, magnezija, natrija, fosfora, magnana, bora, provitamina A ( koji je izrazito koristan kod lošeg vida noću), vitamin B2, C i K. Možda zvuči nevjerojatno, ali u 100 g ove čudesne biljke je više vitamina C nego u naranči ili limunu! Ovo čudo od biljke sadrži i obilje flavonoida, klorofila, enzime, tanine, lecitin, fitosterol, sluzi, vosak i još mnoštvo drugih tvari koje djeluju blagotvorno na cijelo tijelo.

Zbog tog obilja minerala i vitamina, ona je prva biljka koje se treba sjetiti kod proljetnog umora koji nastaje jer nam tijelu nedostaje minerala nakon zime, a i toksina koji su počeli ploviti krvotokom pokrenuti u tijelu buđenjem proljeća. Njeno diuretično svojstvo ali i svojstvo „nježnog čišćenja” krvi , potaknuti će cirkulaciju i jačati naš imunitet. Kopriva djeluje i na koštanu srž koju remineralizira, obnavlja crvena krvna zrnca, blago pospješuje rad gušterače i izlučivanje inzulina pa tako smanjuje šećer u krvi, dobra je kod tegoba respiratornog sustava (smiruje kašalj, blagotvorno djeluje na iskašljavanje, bronhitis i prehladu), potiče cirkulaciju krvi (poželjna je kod arterioskleroze, tegoba s venama, hemeroidima).

Kopriva čisti krv, njezin čaj smiruje upale kože i sluznice ( sluznica želuca, sluznica crijeva, kožne upalne bolesti, infekcije, ekcemi i osipi), pospješuje rad bubrega (to već svi znamo), pomaže kod vrtoglavica i slabosti, izlučuje vodu i mokraću iz tijela, pomaže kod urinarnih infekcija, općenito jako povoljno djeluje na cjelokupni imunitet tijela (bilo da je riječ o virusnim, bakterijskim, gljivičnim ili alergološkim poremećajima).

Kopriva općenito popravlja krvnu sliku i tako regenerira organe do kojih dolazi, djeluje i na genitalne organe, a posebno je poznata njena upotreba kod tegoba s prostatom, njeno specifično djelovanje na giht i tu je biljka broj jedan. Iako direktno djeluje na mokraćnu kiselinu, i općenito djeluje protuupalno tako da će pomoći i kod reumatoidnog artritisa (naravno treba se uzimati dugo i uporno). Jača naše živce, pomaže kod stresa, nervoze i depresije.

BRANJE I SUŠENJE

Koprivu treba brati daleko od prometnica i industrijskih pogona, na sunčan i suh dan. Niti rano ujutro dok je rosa, a niti navečer, kada je koncentracija ljekovitih tvari u bilju najmanja. Proljeće je idealno vrijeme za branje mladih vrhova, s gornjih 4 do 6 listova i njih možemo iskoristiti kao prvi proljetni vitaminski obrok – za juhu, varivo, prilog, za sirup ili sok. Od svježe koprive također se može spraviti čaj ili uvarak, a od svježeg korijena uvarak i tinktura.

Sušenje koprive: Koprivu sušimo u tri oblika – listove, korijen i cijelu stabljiku. Svaki oblik ima svoju namjenu – čaj, tinktura, kupka. Nakon berbe, stabljiku koprive možete ostaviti jedan dan razgrnutu na suhom, prozračnom i sjenovitom mjestu da malo uvene kako biste s njom potom lakše manipulirali. Stavljamo ju sušiti tako da biljke rasporedimo na prostirku od papira, trske ili slame u tankom sloju.

Listove možemo odvojiti odmah, a možemo i kasnije kada se stabljika već napola osuši. Jako je važno da je mjesto suho. Ako je ljeto s puno kiše i vlage, koprivu treba dosušiti u zatvorenom prostoru, na umjerenoj temperature – između 37 i 38 stupnjeva. Nepravilno osušena kopriva poprimi smeđu boju i sasvim izgubi ljekovita
svojstva.

Korijen koprive se ne pere. Treba ga samo dobro iščetkati četkom za čišćenje povrća i odmah staviti na sušenje, može na isto mjesto i pod istim uvjetima kao i list, odnosno stabljiku. Korijen ne smije stajati u vodi niti biti na vlažnom mjestu. I list i korijen usitnimo kada su sasvim suhi, a čuva se u papirnatim ili platnenim vrećicama ili u dobro zatvorenoj staklenoj posudi, na tamnom mjestu.

Načini primjene: kuhana kao svako drugo zeleno lisnato povrće, kao čaj ( infuz), SIPF, tinktura, sok.

PRIREMA ČAJA OD KOPRIVE

Čaj od koprive može se pripremiti od lista ,stabljike i od korijena koprive.

List: Infuz – 3 – 5 grama suhog lista koprive prelije se sa 250 mL kipuće vode i ostavi se poklopljeno deset
minuta, priprema se svjež, a pije se tri puta na dan

Korijen: Dekokt – 6 g suhog korijena doda se u 300 ml ključale vode i kuha se deset minuta. Makne se s vatre i
ostavi još 5 – 10 minuta i potom procijedi. Pije se topao nakon obroka, tri puta na dan. – korijenje kopamo u rano proljeće ili jesen.

Tinktura: Tinktura koju kupujete mora biti deklarirana da je 1:5 (jedan maseni dio biljke na pet dijelova ekstrakta),
u 45-postotnoj etanolnoj otopini. Pije se 5 ml tri puta na dan u najmanje pola čaše mlake vode, nakon obroka.

Suhi ekstrakti: Na tržištu se mogu naći brojni pripravci (kapsule, tablete), proizvođač mora imati deklarirano da dnevna preporučena doza pripravka sadrži najmanje 300 mg uparenog ekstrakta (7-16:1 u 70 postotnoj etanolnoj
otopini). Upitajte prodavača ili ljekarnika o deklaraciji.

Preporučena dnevna doza je 800 mg suhog ekstrakta na dan. Biovrtlari je često koriste kao gnojivo od koprive: 1 kg svježe ili 300 g suhe biljke preliti s 10 litara kipuće vode, ostaviti par dana kroz koje će pripravak povrijeti. Ima snažan miris, ali je vrlo djelotvorno. Može se u njega dodati i gavez, preslica i dr. biljke.

TOKSIČNOST I RIZICI

I list i korijen koprive smatraju se posve sigurnim i primjerenim za dulju uporabu. Klinički su opaženi samo manji prolazni probavni problemi. Premda se smiju koristiti s većinom lijekova, potrebno je ipak savjetovati se s liječnikom, osobito u slučaju terapije lijekovima. Iznimno rijetko mogu se javiti alergijske reakcije na pripravke koprive.

POLJSKA PRESLICA

Koristi se u infuzima koji pospješuju rad bubrega (djeluje diuretički) i probavnog sustava, urinarnih infekcija, osteoporoze, krhkih noktiju, kose i stanjene kože. Dekokt se priprema kuhanjem 4 grama suhe biljke na 300ml vode 5 minuta. Procijedi se te se pije uvijek svježe pripremljna 3 puta na dan. Sa njom ne treba pretjerivati, posebon ljudi koji boluju od srčanih i bubrežnih bolesti.

LIST BREZE

Ima lagano protuupalno djelovanje, dobar je diuretik, a koristi se kod urinarnih infekcija, kao popratna terapija reumatoidnog artritisa te kod problema sa bubrežnim kamencima. Infuz listova se priprema od 3 grama sušenog lista na 200ml kipuče vode, ostaviti da stoji 10 minuta te procijediti. Piti tri do četiri puta na dan između obroka.

MJERE OPREZE KOD DRENAŽE BUBREGA

Strogo je zabranjena kod ljudi kojima je odstranjen bubreg. Kontraindicirano je kod osoba na terapiji diureticima, lijekovima protiv visokog tlaka, a obavezna je konzultacija sa liječnikom kod bilo kakve terapije i kroničnih bolesti.

Foto: © Pexles

O autoricama:

‘Ideš mi na jetra!’ proljetna drenaža fitoaromaterapijom je zajednički projekt stručnjakinja na području aromaterapije, AEQ metode i kondicijskog treninga: Martina Babić – certificirana aromaterapeutkinja; Gabrijela Kušec – certificirana aromaterapeutkinja; Keti Mastrović – certificirana učiteljica AEQ metode i kondicijska trenerica.