Upoznavanje različitih kultura oblikuje naša uvjerenja, životne vrijednosti i stvara tolerantnije društvo. Kultura je svuda oko nas: kroz jezike, običaje, religije, stare recepte, predmete koji se prenose s koljena na koljeno i način na koji komuniciramo. Kultiviranje pozitivnog i raznolikog društva omogućuje nam prihvaćanje multikulturalizma, razumijevanje različitih ljudi i njihovih kultura, što je jedan od najboljih načina za povezivanje i učenje jedni od drugih.
Upravo je interes za japansku kulturu bio inspirativna prekretnica za Mariju Nikolić, japanologinju iz Beograda koja je 2019. godine predstavila projekt ‘Prozor u Japan’. Kilometrima daleko od Japana, ali ipak blizu, kroz interaktivan tečaj možete naučiti sve što ste željeli znati o zemlji izlazećeg sunca. Bilo da planirate putovanje na Daleki Istok ili znatiželjno istražujete svijet oko sebe, kulturno druženje je koncipirano da na kreativan i zanimljiv način upoznate japansku kulturu.
Osim običaja, jezika i kulture, možete se uključiti i u japanske književne razgovore, online diskusije o suvremenim japanskim piscima. Na službenoj stranici Tagai.rs, dostupni su zanimljivi autorski članci koji će vam odgovoriti na sva pitanja koja imate o japanskom jeziku i kulturi. S Marijom smo razgovarali o cijelom projektu, Tagai društvu za izgradnju prijateljstva između Srbije i Japana, planovima za sljedeću godinu, a podijelila je s nama i savjete za sve koji žele naučiti japanski jezik.
Marija Nikolić
Diplomirala si japanologiju na Filološkom fakultetu u Beogradu, a iza tebe je cijelo desetljeće prevođenja i rada na povezivanju poduzetnika iz Japana i Srbije. Zašto baš japanski jezik?
Bila sam osmi razred i trebalo je donijeti odluku koju srednju školu upisati, privlačili su me strani jezici, ali sam voljela i prirodne znanosti. Jednom prilikom sam kod starije kolegice prvi put vidjela japansko pismo i doslovno sam se zaljubila, tako je sve krenulo. Upisala sam Filološku gimnaziju u Beogradu, smjer za japanski, zatim sam nastavila studije na katedri za japanski na Univerzitetu u Beogradu.
Na društvenim mrežama poznata si kao Tagai, što je i ime tvoje službene web stranice. Slutimo da je ime japansko i da ima neko značenje. Jesmo li u pravu?
Tako je, „Tagai“ znači „zajedno“. Kao početna zamisao Tagai je funkcionirao kao udruženje studenata, pa je simbolično značilo i da zajedno dolazimo do zajedničkih saznanja u premošćivanju razlika i stvaranju veza između srpske i japanske kulture. Kao studenti i novopečeni diplomci 2011. i 2012. smo raznim studentskim akcijama doprinijeli širenju japanske kulture u Beogradu i Srbiji i sudjelovali u mnogim programima i organiziranim druženjima.
Na ovom putu puno smo naučili, a podržali su nas i mnogi Japanci, pa smo imali prilike s njima organizirati autentične radionice kaligrafije, jezika kao i čajne ceremonije kod profesorice Yamade Kie koja nas je podržala i puno nam pomogla. Zaista smo imali sjajne trenutke i okupljanja su trajala par godina, nakon čega smo se svi zaposlili i otišli svatko na svoju stranu. Tagai je prerastao u moj osobni projekt doprinosa širenju japanske kulture, dobila sam mnogo lijepih reakcija ljudi za to što radim i to me motivira da nastavim dalje da organiziram radionice ovog tipa.
Tagai grupa – 08/2020
Strast prema japanskom jeziku i kulturi prenijela si u zanimljiv i interaktivan tečaj u kojem na autentičan način prenosiš običaje, gastronomiju, jezik, kultura i specifičnosti za Japan poput origamija i haiku poezije. Kako je nastao projekt ‘Prozor u Japan’?
Prepoznala sam veliku želju ljudi da razmjenjuju iskustva i uče o japanskoj kulturi i poželjela ih upoznati i pružiti im mjesto za druženje. Formirala sam predavanja i radionice baš za ljubitelje Japana koji nisu studenti japanologije i nisu profesijom vezani za Japan. Moji tečajevi su baš za obične građane bilo koje profesije. Javilo se mnogo različitih i divnih ljudi. Neki su već bili u Japanu turistički, a drugi planiraju putovati i upoznati ga te se žele bolje pripremiti za put.
Tako su u petom mjesecu 2019. krenula naša druženja koja su se razvijala iz tjedna u tjedan. Krajem godine smo svi imali zajedničko novogodišnje okupljanje u vidu karaoke zabave sa svih grupa jezika i kulture koje sam do tada održala. Ideju za karaoke su dale djevojke s tečaja japanskog jezika i ja sam ih svesrdno podržala. Karaoke party se svima dopao i svi smo se dobro zabavili. Dobro, svi osim susjede ispod.
Osvrnuvši se na cijelu 2019. godinu – shvatila sam koliko sam zahvalna na tome što sam upoznala tako sjajne ljude koji su sa mnom podijelili tako divnu energiju. Inspirirali su me da proširim svoje vidike, i pomogli mi da otvorim novo poglavlje u životu. Ideja za nova druženja imam nebrojeno. Međutim, ova 2020. godina je protekla u znaku online okupljanja zbog pandemije koronavirusa. To nas nikako ne obeshrabruje. Druženja su se nastavila preko Zooma, a svakako ćemo nastaviti uživo kada korona utihne.
Tagai druženja
U rujnu si uvela jednu zanimljivost koja će sigurno biti interesantna ljubiteljima japanske kulture. Radi se o ‘Japanskim književnim razgovorima’ koje organiziraš online, a počinjete s Haruki Murakamijem. Ispričaj nam nešto o novoj aktivnosti.
Na ideju sam došla čitajući baš Haruki Murakamija. Slično kao i s tečajem kulture htjela sam s ljudima koji vole čitati, razgovarati o velikim japanskim piscima i naslovima. Vrlo smo dobro funkcionirali preko Zooma, i sasvim sam zadovoljna interesom ljudi. Odabrala sam Haruki Murakamija jer je suvremeni pisac koji je vrlo zastupljen i čitan na našim prostorima i mnogi ga vole. Održali smo čak tri razgovora na temu njegovih romana, eseja i priča.
Inače, viđamo se svakog posljednjeg ponedjeljka u mjesecu i komentiramo knjigu koju zadamo na prethodnom okupljanju. Sljedeće druženje je 30. 11. 2020. u 18.30 sati . Naravno, to objavim i preko društvenih mreža. Oni koji su zainteresirani za druženje, prijave se preko stranice na našoj web stranici. Ova druženja su također besplatna, a ja sam u ulozi moderatorice. Neće ih biti tijekom cijele godine već u ciklusima. Ovim, petim po redu razgovorom, završavamo prvi ciklus druženja, a sljedeći bi vjerojatno bio na proljeće.
Japanske književne večeri online
U nedavnom istraživanju svjetskih običaja tijekom jela i bontona za stolu, dotaknuli smo se i Japana i slavne miso juhe. Sigurno nam iz prve ruke možeš reći koja su pravila ponašanja tijekom jela u Japanu?
Najjednostavnije pravilo je – nemojte biti kreativni dok jedete štapićima. Ljudima je tako najlakše da zapamte. Postoji nekoliko stvari koje ne treba nikako činiti, a evo i zašto. Nikako nemojte prenositi hranu štapićima jedni drugima. Nikako nemojte zabadati hranu štapićima jer se u Kini i Japanu tokom pogrebnih rituala oni koriste na ovaj način.
Iz tih razloga je ovo jedno veliko NE zbog poštovanja prema vašim domaćinima. Također, nemojte lizati štapiće. Nemojte probirati hranu kao ni kružiti štapićima iznad hrane, niti približavati zdjelicu štapićima. Sve se to smatra nekulturnim.
Što smijete raditi: jednostavno, uhvatite komad hrane veličine zalogaja i prinesite ustima. Unaprijed odlučite o tome koji zalogaj želite uzeti. Ovako ćete izgledati sasvim prirodno i neupadljivo. Osim toga pogledajte okolo i vidite kako ostali u restoranu koriste štapiće. Kada završite s jelom, odložite ih pored zdjelice, vrlo često za to imate mali stalak za odlaganje štapića.
Tagai ‘Prozor u Japan’: Bokkusu otvaranje
Iako je japanski vrlo složen jezik koji zahtjeva vrijeme i posvećenost, sve je više ljudi na Balkanu zainteresirano za učenje. Kao diplomirana japanologinja, što bi savjetovala osobama koje tek počinju učiti japanski jezik?
Budite znatiželjni, istražujte sve što vas zanima u vezi s jezikom i kulturom. Jezik se ne može odvojiti od kulture pogotovo u tako dalekim kulturama koje nam nisu toliko dostupne svakodnevno. Zahvaljujući internetu danas je mnogo lakše stupiti u kontakt sa Japancima kao i s raznim sadržajima koji se rade i objavljuju, kako na društvenim mrežama tako i na razne platforme kao što je YouTube.
Tamo možete naći sjajne profesore i tečajeve jezika, ali i mnogo emisija o kulturi, animirane crtane filmove (po kojima je Japan poznat), pa i sjajne recepte za omiljena jela koje možete probati sami napraviti. Igrajte se i budite radoznali. Ali svakako imajte strpljenja jer jezik se ne može naučiti preko noći, a kontinuirani rad daje izuzetne rezultate. Sretno!
Karaoke druženje, 03/2020.
Osim interaktivnih tečajeva i prijevoda, pišeš i autorske članke o japanskom jeziku i kulturi. Koji su daljnji planovi u sklopu Tagai projekta?
Blog na web stranici tagai.rs dopunjujemo povremeno, koliko to vrijeme dozvoljava. Svakako bih voljela da tu aktivnost unaprijedimo, što će se u nekom trenutku i desiti. Za sad je naglasak na online druženjima. Imamo aktivnu veliku jezičnu grupu koja završava sredinom prosinca. Završili smo ove godine s tečajevima kulture, a imamo i već spomenutu aktivnost književne razgovore još jedne u ovom ciklusu 30. 11. 2020.
Najnovija online radionica na koju se svi mogu priključiti je Mala online origami radionica – radimo novogodišnje ukrase od kuće i to 05. 12. 2020. i time zaokružujemo ovu godinu druženja. Također, sve obavijesti o daljnjim aktivnostima i razne zanimljive tekstove dijelimo i na Instagramu, pa ako Vam taj format više odgovara pratite nas na @tagai.rs
Iskreno, nismo uspjeli obraditi ni polovicu onoga što smo planirali kroz tečajeve, tako da pripremamo svašta za narednu godinu u vezi sa kulturom i jezikom. Kako već imamo zatvorene zajednice sudionika koji su prošli tečaj ‘Prozor u Japan’, za sada se volimo okupljati online. Karaoke će se svakako održavati par puta godišnje za sve polaznike naše grupe, ali isto tako i piknik za Hanami na proljeće.
Hanami je ime praznika za razgledanje japanske trešnje sakure, u sklopu kojih ćemo se malo baviti i rekreativnim čišćenjem parkova onako baš u japanskom duhu, strpljivo čekamo kao pravi Japanci da prođe pandemija korone, jer ne želimo da okupljanjem ugrožavamo sigurnost ljudi. Ono što je dobro da online pristup omogućava druženja u cijeloj regiji što mene posebno raduje. Dobro došli!
Tagai možete pratiti na službenoj stranici tagai.rs i društvenim mrežama: Instagram, Facebook, Linkedin i YouTube.
Foto: © Marija Nikolić/ Privatna arhiva
